Naslovna stranica Uto, 14.7.2020.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Otvoren natjeeaj za Uskrs fest 2019.
U emisiji Sacro ritam u eetvrtak 22. XI. Marija Husar Rimac otvorila je natjeeaj za Uskrs fest 2019.
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Ksaverska cesta 12 A,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 563 5100
pgm: (+385) 01 460 99 88
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Izložba 'Marin Getaldia – pogled u novo doba'
[ 18.9.2018. ]

Izložba Marijane Boria u povodu 450. godišnjice ro?enja hrvatskoga znanstvenika 'Marin Getaldia – pogled u novo doba' otvorena je u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU u Zagrebu. Izložbu je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusia, koji je naglasio kako je u godini 450. obljetnice ro?enja velikoga hrvatskoga matematieara i fizieara, u HAZU pripremljena izložba dio aktivnosti projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu voditeljice Marijane Boria.

Izložba, istaknuo je, ima edukativno-interaktivni karakter i sveobuhvatno prikazuje život i djela velikog Dubroveanina, kao i njegov doprinos razvoju matematike i fizike, te utemeljenju moderne znanosti.

Da bi sadržaj izložbe bio zanimljiv širem krugu gra?ana, a ne samo znanstvenim krugovima, ona uz edukativni dio sadrži multimedijalne i interaktivne sadržaje, kao i umjetnieki postav nadahnut Marinom Getaldiaem, napomenuo je Kusia dodavši kako su izloženi pretisci njegovih djela, izdanja svih Getaldiaevih djela u digitalnom obliku, instrumenti iz podrueja kojima se posebno bavio, te umjetnieka djela nadahnuta Getaldiaem koja su nastala povodom ove izložbe.

Naglasio je kako je posebni dio postava namijenjen edukaciji i radu s mladima. 'Za njih je na izložbi pripremljen multimedijalni program, pomoau kojeg uz igru mogu ueiti o Getaldiau i tako razvijati interes za znanost i baštinu', rekao je dodavši kako posjetitelji uz sedam Getaldiaevih djela predstavljenih u tiskanom i digitalnom obliku, mogu vidjeti znanstvenu, struenu i popularnu literaturu o velikom matematiearu.

Po rijeeima autorice Marijane Boria, Getaldia je smatrao matematiku znanošau koja najpreciznije opisuje svijet. Vjeruje u primjenu pokusa, kao praktienog aspekta znanosti, kojeg potom treba matematieki provjeriti i dokazati', rekla je dodavši kako je s Galilejem izmjenjivao tiskane radove.

Dopisivao se, naglasila je, i s najuglednijim matematiearima iz kruga rimskih isusovaca - Christoforom Claviusom i Christoforom Grienbergerom.

Paul Guldin nagovarao ga je da bude prire?ivae Vièteovih sabranih djela, napomenula je dodavši kako je Getaldia bio obnovitelj tvr?ave Pozvizd, najviše utvrde u fortifikacijskom sustavu Malog Stona (1604.).

Potaknut Vièteovim radom, istaknula je, objavio je restauracije dvaju zagubljenih spisa grekog matematieara Apolonija iz Perge 'O dodirima' i 'O nagibima'.

Ocijenila je kako Getaldiaeva djela imaju bogat odjek u novovjekoj prirodoznanstvenoj literaturi te podsjetila kako su njegove doprinose koristili mnogi znanstvenici.

Getaldia je, istaknula je, svoja najvažnija djela - 'Zbirku razlieitih zadataka' i 'O matematiekoj analizi i sintezi'zapoeeo u isto vrijeme s namjerom da u prvom koristi metode antieke matematike, a u drugom simbolieku algebru primijenjenu na raznorodnoj gra?i.

Ocijenila je kako je njegova knjiga 'O matematiekoj analizi i sintezi', prvi cjelovit priruenik nove algebarske analize te dodala kako je ona posve inovativna u svojim metodama.

Smatra kako je primjenom algebarske metode na geometrijske probleme ostvario izvanredne rezultate i približio se utemeljenju analitieke geometrije.

Marin Getaldia (Marino Ghetaldi, Marinus Ghetaldus), najistaknutiji hrvatski matematiear i fiziear na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeae. Ro?en je 2. listopada 1568. u dubrovaekoj plemiakoj obitelji, kojoj se rodoslovlje može pratiti od druge polovice XIII. stoljeaa. Preminuo je 8. travnja 1626. u Dubrovniku. Školovao se u Dubrovniku.

Kao dvadesetogodišnjak primljen je u Veliko vijeae Dubrovaeke Republike. Važan preokret u Getaldiaevu životu nastaje 1595., kada s Marinom Gueetiaem putuje u London da bi pomogao u sre?ivanju ostavštine Nikole Gueetiaa. Presudne poticaje za bavljenje znanošau dobio je za vrijeme studijskoga boravka u europskim znanstvenim središtima i u susretima sa znanstvenicima (Michel Coignet u Antwerpenu, François Viète i Alexandar Anderson u Parizu, Galileo Galilei u Padovi). Getaldia se u Parizu 1600. susreae s Vièteovom algebarskom metodom.

Nakon povratka u Dubrovnik 1601. nastavlja s eksperimentalnim radom zapoeetim u Europi. Tiska u Rimu 1603. prva djela: 'Neki stavci o paraboli', gdje potaknut optiekim pokusima provodi matematieko istraživanje svojstava parabole, i 'Prošireni Arhimed', fizikalno djelo o relativnim omjerima težina, sistematizirano u teoreme, probleme i tablice s rezultatima mjerenja vlastitom hidrostatskom vagom, što je rani primjer novovjekovnog, eksperimentalno utemeljenog i matematiziranog pristupa istraživanju prirodnih znanost.

Izložba 'Marin Getaldia – pogled u novo doba' otvorena je do 15. listopada.

(hina)

 
[ 2.11.2018. ] Revija lutkarskih kazališta u Rijeci
[ 25.10.2018. ] Izložba 'Okruženju usprkos' u Domu HDLU-a
[ 17.10.2018. ] Spomen-ploea Augustu Šenoi u Pragu
[ 11.10.2018. ] Predstavljen Hrvatski povijesni atlas
[ 10.10.2018. ] Retrospektiva Jadranke Fatur u MSU u Zagrebu
[ 3.10.2018. ] Retrospektiva Nevenke Arbanas u Kloviaevim dvorima
[ 1.10.2018. ] Cabanel i Bukovac u Umjetniekom paviljonu
[ 28.9.2018. ] U HAZU kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije'
[ 27.9.2018. ] 200 Biblija na brojnim svjetskim jezicima
[ 20.9.2018. ] Izložba 'Egipat u Hrvatskoj'
[ 18.9.2018. ] Izložba 'Marin Getaldia – pogled u novo doba'
[ 17.9.2018. ] 48. Varaždinske barokne veeeri
[ 13.9.2018. ] 'Dnevnik iz tu?ine'
[ 12.9.2018. ] Najavljena 112. sezona osjeekog HNK-a
[ 10.9.2018. ] Djeeje vinkovaeke jeseni
[ 7.9.2018. ] Poeinju Vinkovaeke jeseni
[ 6.9.2018. ] Knjiga o Domovinskom ratu
[ 5.9.2018. ] Knjiga o slici Domovinskog rata u kazalištu
[ 4.9.2018. ] 'Pleterni ukras nekad i danas'
[ 3.9.2018. ] Kartografska baština u Kneževu dvoru u Dubrovniku
 
 
Sveti Andrija
'Prvopozvani', prvi je krenuo za Isusom, kojem je doveo i svoga brata Petra.
Detaljan pregled članka
 
Kako treba oprostiti?
Autor: vle. Silvio Španjia
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete