Naslovna stranica Uto, 14.7.2020.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Otvoren natjeeaj za Uskrs fest 2019.
U emisiji Sacro ritam u eetvrtak 22. XI. Marija Husar Rimac otvorila je natjeeaj za Uskrs fest 2019.
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Ksaverska cesta 12 A,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 563 5100
pgm: (+385) 01 460 99 88
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
U HAZU kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije'
[ 28.9.2018. ]

Jednodnevni kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije. U povodu dvijetisuaite obljetnice smrti (17./18. – 2017./2018.)' održan je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) i Zagrebu. Predstojnica Katedre za poredbeno proueavanje hrvatske književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveueilišta u Zagrebu Cvijeta Pavlovia napomenula je kako svijet ove godine obilježava 'Ovidijevu godinu', sjeaajuai se tako velikoga rimskog pjesnika Publija Ovidija Nazona, koji je umro prije dvije tisuae godina - 17. ili 18. godine poslije Krista.

Ovidije je, istaknula je, iznimno važan za sve europske, a posebno mediteranske književnosti.

Ovo je prigoda da pogledamo iz bližega njegovo znaeenje za hrvatsku književnost, rekla je dodavši kako je Ovidije imao znatan utjecaj i na starije hrvatske pjesnike.

Višegodišnji profesor na Katedri za hrvatski jezik i kulturu na Waterloo Sveueilištu u Kanadi Vinko Grubišia u svom je izlaganju 'Paeligini, Ilirija i Ovidije' istaknuo kako Ovidijevo rodno mjesto nije bilo baš odvea udaljeno od Splita, odnosno tadašnje Salone i istoene Jadranske obale, odnosno od Ilirika.

Podsjetio je kako su neki proueavatelji italskih plemena vjerovali da su Peligni/Paeligni, od kojih potjeee Ovidije, bili ilirskog podrijetla.

Grubišia je naveo niz motiva iz njegovih tekstova koji se odnose na Iliriju te podsjetio kako Ovidije u jednom tekstu za vrijeme progonstva na Crnom moru moli cara da ga, ako vea neae vratiti u Rim, premjesti u neki grad sliean Rimu.

Napomenuo je tako?er kako je Ovidije tijekom života u progonstvu susretao razlieita plemena i narode koji su živjeli oko Crnoga mora te istaknuo i da je, prema vlastitu priznanju, naueio jezike tamošnjih naroda - sarmatski i getski.

Sarmati su bili ratoboran narod, koji neki povjesnieari dovode u vezu s Hrvatima, napomenuo je dodavši kako je književnik Ignjat ?ur?evia smatrao da je Ovidije poznavao slavenski jezik.

Grubišia smatra kako zasad nema dovoljno dokaza za tvrdnju da su Paeligini, od kojih potjeee Ovidije, doista bili ilirskoga podrijetla.

Akademkinja Dubravka Oraia Tolia podsjetila je kako su tragovi Ovidijeva utjecaja u hrvatskoj književnosti vidljivi još od srednjega vijeka, od 'Rumanca trojskog', Jurja Šižgoriaa i Marka Maruliaa, Petra Hektoroviaa, Hanibala Luciaa, Petra Zoraniaa, Ilije Crijeviaa, Ivana Eesmiekog ili Janusa Pannoniusa, Mavre Vetranoviaa i Marina Držiaa, Barne Karnarutiaa, Ignjata ?ur?eviaa, Šimuna Zlatariaa, Pavla Rittera Vitezoviaa i Antuna Nagya pa sve do Vladimira Vidriaa, Antuna Branka Šimiaa i Ive Andriaa.

Prof. Darko Novakovia je na temelju analize tzv. Glasgowskih stihova' utvrdio Ovidijev utjecaj na Marka Maruliaa, posebice u njegovoj 'Davidijadi'. Ocijenio je kako je rijee o Maruliaevoj 'taložnoj lektiri' koja je utjecala na njegovo književno djelo.

Akademik Tonko Maroevia rašelanio je Ovidijev utjecaj na hvarski književni krug - Hanibala Luciaa, Petra Hektoroviaa, Mikšu Pelegrinoviaa i Jeronima Bartueeviaa, koji se, smatra, oeitovao u prevo?enju njegovih djela te u me?upjesniekoj kominikaciji.

Profesorica Cvijeta Pavlovia upozorila je na utjecaje Ovidijevih 'metamorfoza' u 'Planinama' Petra Zoraniaa.

Kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije. U povodu dvijetisuaite obljetnice smrti (17./18. – 2017./2018.)' održan je pod pokroviteljstvom HAZU, uz suradnju predstojnice Katedre za poredbeno proueavanje hrvatske književnosti (Odsjek za komparativnu književnost) Filozofskoga fakulteta Sveueilišta u Zagrebu Cvijete Pavlovia i dopisnog elana HAZU, dugogodišnjeg profesora na Katedri za hrvatski jezik i kulturu na Waterloo Sveueilištu (Kanada) Vinka Grubišiaa.

Ovidije Nazon, Publije (Publius Ovidius Naso) rimski je književnik (Sulmon, danas Sulmona, 20. III. 43. pr. Kr. – Tomi, danas Constan?a, ? 17). Podrijetlom iz ugledne provincijske obitelji viteškoga staleža: Obrazovao se u Rimu, gdje je isprva obnašao niže dužnosti u javnoj službi, no ubrzo se sasvim posvetio pjesništvu.

Car August prognao ga je 8. godine na crnomorsku obalu. Kao razlog progonstva sam Ovidije navodi 'pjesmu' – zacijelo Ljubavno umijeae (Ars amatoria) – i 'pogrešku' – vjerojatno umiješanost u nepoznati skandal u carskoj obitelji. Iako je u trenutku odlaska u progonstvo Ovidije slovio za najveaega živuaega rimskog pjesnika, ni August ni njegov nasljednik Tiberije nisu ga do kraja života pomilovali.

Osim izgubljene tragedije 'Medeja' njegovim mladenaekim radovima pripadaju ljubavne elegije, koje je poeeo pisati vea kao osamnaestogodišnjak (Ljubavne pjesme – Amores, danas poznate prema drugom izdanju, oko 16. pr. Kr.). 'Heroide' su zbirka fiktivnih poslanica u elegijskim distisima što ih svojim odsutnim muževima ili ljubavnicima upuauju mitske junakinje.

Didaktieke je naravi krnje oeuvana 'Njega ženskoga lica'. S poukom, iako eesto parodiranom je i 'Ljubavno umijeae'. Prve dvije knjige zamišljene su kao zavodnieki priruenik za muškarce, a treaa istovrsne upute nudi ženama. Nedugo poslije ove knjige javio se knjigo, 'Lijekovi protiv ljubavi'.

(Hina)


 
[ 2.11.2018. ] Revija lutkarskih kazališta u Rijeci
[ 25.10.2018. ] Izložba 'Okruženju usprkos' u Domu HDLU-a
[ 17.10.2018. ] Spomen-ploea Augustu Šenoi u Pragu
[ 11.10.2018. ] Predstavljen Hrvatski povijesni atlas
[ 10.10.2018. ] Retrospektiva Jadranke Fatur u MSU u Zagrebu
[ 3.10.2018. ] Retrospektiva Nevenke Arbanas u Kloviaevim dvorima
[ 1.10.2018. ] Cabanel i Bukovac u Umjetniekom paviljonu
[ 28.9.2018. ] U HAZU kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije'
[ 27.9.2018. ] 200 Biblija na brojnim svjetskim jezicima
[ 20.9.2018. ] Izložba 'Egipat u Hrvatskoj'
[ 18.9.2018. ] Izložba 'Marin Getaldia – pogled u novo doba'
[ 17.9.2018. ] 48. Varaždinske barokne veeeri
[ 13.9.2018. ] 'Dnevnik iz tu?ine'
[ 12.9.2018. ] Najavljena 112. sezona osjeekog HNK-a
[ 10.9.2018. ] Djeeje vinkovaeke jeseni
[ 7.9.2018. ] Poeinju Vinkovaeke jeseni
[ 6.9.2018. ] Knjiga o Domovinskom ratu
[ 5.9.2018. ] Knjiga o slici Domovinskog rata u kazalištu
[ 4.9.2018. ] 'Pleterni ukras nekad i danas'
[ 3.9.2018. ] Kartografska baština u Kneževu dvoru u Dubrovniku
 
 
Sveti Andrija
'Prvopozvani', prvi je krenuo za Isusom, kojem je doveo i svoga brata Petra.
Detaljan pregled članka
 
Kako treba oprostiti?
Autor: vle. Silvio Španjia
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete