Naslovna stranica Sub, 25.1.2020.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Otvoren natjeeaj za Uskrs fest 2019.
U emisiji Sacro ritam u eetvrtak 22. XI. Marija Husar Rimac otvorila je natjeeaj za Uskrs fest 2019.
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Ksaverska cesta 12 A,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 563 5100
pgm: (+385) 01 460 99 88
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Retrospektiva Jadranke Fatur u MSU u Zagrebu
[ 10.10.2018. ]

'Potraga za stvarnošau - Jadranka Fatur i hiperrealno', koja se otvara sutra u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), prva je retrospektiva te najdosljednije predstavnice hiperrealizma u Hrvatskoj. Više od eetrdeset godina svog umjetniekog djelovanja Fatur ae zagrebaekoj publici predstaviti sa šezdesetak ulja na platnu velikih dimenzija te mnoštvom crteža, akvarela, pastela, fotografija i popratnom dokumentacijom.

'Predstavljamo iznimno znaeajan i kvalitetan opus koji je bio pomalo zanemaren ili nedovoljno zapažen u povijesti suvremene hrvatske umjetnosti. Pokazujemo autorieine središnje teme, autoportrete, portrete, eksterijere i interijere, mnogobrojne i dojmljive veze koje nastaju me?u njima te sve one veze koje govore o osobnoj povijesti i društvenoj stvarnosti', rekla je u srijedu Snježana Pintaria, ravnateljica MSU-a, na konferenciji za novinare.

Pintaria smatra kako su slike Jadranke Fatur iz svijeta koji nas okružuje, poput Lifta ili ZET-ovog autobusa, postale dio našeg zajedniekog imaginarija. 'Postavila je ambleme svog vremena i po tome ae zauvijek ostati poznata, ali na izložbi aemo naai i mnogo slika koje nisu toliko bile izlagane, ali svjedoee o kontinuiranoj kvaliteti njezina stvaralaštva', dodala je.

'Kroz njezine teme neprestano se isprepliae osobna povijest i društvena stvarnost, po tome je doista jedinstvena autorica. Njezina slikarska vještina je iznimna, ali nije u prvom planu, vea uvijek dio pomno razra?enog koncepta koji se na izložbi može pratiti i kroz skice, nacrte, pisana svjedoeanstva', ocijenila je.

Kustosica izložbe Martina Munivrana rekla je kako koncept postava prati kronološki slijed radova, a samim time i mjesto boravišta umjetnice, od Zagreba preko studijskih boravaka u Parizu i ameriekog razdoblja do Jakovlja.

Kao jedan od ciljeva retrospektive istaknula je upoznavanje hrvatske javnosti 's fenomenalnim opusom vrhunske majstorice crteža, kojemu je dala osobni dodir i senzibilnost'.

Izdvojila je i dio koji Fatur predstavlja kao vrsnu spisateljicu koja je u svojim dnevnicima bilježila svoja razmišljanja o slikarstvu, te kao vrsnu poznavateljicu slikarstva i filozofije koja promišlja svoj rad i svijet oko sebe. Svaku sliku prati i njezin osobni opis rada.

'Izložba i publikacija pružaju cjelokupan uvid u stvaralaštvo iznimne umjetnice koja je svojom osobnošau, izrazito suptilnim promišljanjem i nevjerojatnom upornošau i predanim radom ostvarila neke od najboljih djela hiperrealizma u hrvatskom slikarstvu, naglašavajuai važnost njezina umjetnieka opusa na domaaoj i svjetskoj sceni, te pozicioniraju njezin rad u pripadajuae teorijske okvire', ustvrdila je Munivrana.

Uz retrospektivu radovi mladih umjetnika i ameriekih fotorealista

Izložba je podijeljenja u tri cjeline - prva donosi retrospektivni pregled autorieina opusa i rada, a u drugoj su izloženi radovi dvanaestoro mla?ih domaaih umjetnika koji njeguju hiperrealistieni pristup u svom radu.

To su Mario Brakuza, Sebastijan Draeia, Martina Grlia, Janko Iveia, Ivona Juria, Lonac, Goran Novakovia, Pavle Pavlovia, Patricija Purgar, Stjepan Šandrk, Zlatan Vehabovia i Ivana Vulia, a u okviru izložbe predstavit ae se i novi rad street art umjetnika Lonca, koji ae naslikati mural na zidu muzejskog kafiaa.

Za taj dio izložbe, 'Potraga za novom stvarnošau', bila je zadužena kustosica Ana Škegro. 'Njihovu selekciju smo radili na prijedlog same umjetnice, s obzirom da im je ona predavala na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje se mogla rano upoznati s njihovim crtaekim umijeaem, a i kasnije je pratila njihov razvoj i daljnje stvaralaštvo', rekla je.

Treai dio izložbe donosi ulja najvrsnijih ameriekih fotorealista, posu?enih iz zbirke Ludwig beekog Muzeja moderne umjetnosti, Roberta Bechtlea, Malcolma Morleya, Roberta Cottinghama, Richarda McLeana i Dona Eddyja.

Osim slikarskog opusa izložba predstavlja i autoriein scenografski opus, kroz djelovanje u kazališnoj družini Cocco-lemocco, te kazališnim skupinama Kugla i Usamljena srca.

Predstavljena je i njezina slika 'Proglašenje Ustava 22. prosinca 1990.', koja je nastala po narudžbi i izazvala brojne polemike u javnosti kada se pojavila krajem devedesetih.

Umjetnost koja želi protresti ljude iz uljuljane svakodnevice

Po rijeeima same umjetnice, želja joj je ljudima koji ae gledati njezine slike pokazati stvarnost, protresti ih iz uljuljane svakodnevice neopažanja svijeta u kojem se kreau i borave, prenijeti im svoj doživljaj svijeta, zaprepastiti ih prepoznatljivošau isjeeka stvarnosti i 'probuditi interes za stvarni antropocentrieni svijet zbiljskih odnosa'.

Jadranka Fatur (Zagreb, 1949), završila je Školu primijenjenih umjetnosti 1969. godine, a od 1969. do 1974. studirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Miljenka Staneiaa. Od 1973. do 1977. bila je suradnica majstorske radionice Krste Hegedušiaa, poslije Ljube Ivaneiaa.

Krajem sedamdesetih je bila stipendistica francuske vlade na sveueilištu École nationale supérieure des Beaux-Arts u Parizu, a od 1978. radi u atelijeru u dvorcu Jakovlje u Hrvatskom zagorju, zajedno sa suprugom Ratkom Petriaem, kiparom. Mirovinu je doeekala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je radila od 2004. godine.

Od prvog izlaganja svog rada 1972. u svojoj je biografiji zabilježila više od 200 skupnih i 24 samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Boravila je na studijskim putovanjima u Italiji, Francuskoj, SAD-u, Meksiku, Grekoj, Nizozemskoj, Austriji, Njemaekoj, Ma?arskoj i Argentini.

Radovi joj se nalaze u muzejima i galerijama te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Višestruko je nagra?ivana slikarica, a objavila je i pet prozno-esejistiekih knjiga nadahnutih mjestašcem Rudine na Hvaru, odakle joj potjeee majka.

Njezina retrospektiva postavljena je u Prostoru za povremene izložbe MSU-a i bit ae otvorena do 9. prosinca.

Prati je opsežni monografski katalog koji predstavlja sve aspekte njezinog rada sa struenim tekstovima, eije tekstove potpisuju Sonja Briski Uzelac, Lada Eale Feldman, Suzana Marjania, Tonko Maroevia, Martina Munivrana, Susanne Neuburger, Krešimir Purgar, Žarko Paia i Leila Topia. (Hina)

 
[ 2.11.2018. ] Revija lutkarskih kazališta u Rijeci
[ 25.10.2018. ] Izložba 'Okruženju usprkos' u Domu HDLU-a
[ 17.10.2018. ] Spomen-ploea Augustu Šenoi u Pragu
[ 11.10.2018. ] Predstavljen Hrvatski povijesni atlas
[ 10.10.2018. ] Retrospektiva Jadranke Fatur u MSU u Zagrebu
[ 3.10.2018. ] Retrospektiva Nevenke Arbanas u Kloviaevim dvorima
[ 1.10.2018. ] Cabanel i Bukovac u Umjetniekom paviljonu
[ 28.9.2018. ] U HAZU kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije'
[ 27.9.2018. ] 200 Biblija na brojnim svjetskim jezicima
[ 20.9.2018. ] Izložba 'Egipat u Hrvatskoj'
[ 18.9.2018. ] Izložba 'Marin Getaldia – pogled u novo doba'
[ 17.9.2018. ] 48. Varaždinske barokne veeeri
[ 13.9.2018. ] 'Dnevnik iz tu?ine'
[ 12.9.2018. ] Najavljena 112. sezona osjeekog HNK-a
[ 10.9.2018. ] Djeeje vinkovaeke jeseni
[ 7.9.2018. ] Poeinju Vinkovaeke jeseni
[ 6.9.2018. ] Knjiga o Domovinskom ratu
[ 5.9.2018. ] Knjiga o slici Domovinskog rata u kazalištu
[ 4.9.2018. ] 'Pleterni ukras nekad i danas'
[ 3.9.2018. ] Kartografska baština u Kneževu dvoru u Dubrovniku
 
 
Sveti Andrija
'Prvopozvani', prvi je krenuo za Isusom, kojem je doveo i svoga brata Petra.
Detaljan pregled članka
 
Kako treba oprostiti?
Autor: vle. Silvio Španjia
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete