Naslovna stranica Sub, 25.1.2020.
 
Misna čitanja
Katolički kalendar
Recept tjedna
Korisni linkovi
Program uživo
Arhiv emisija
Postani prijatelj
 
Raspored programa:
 
Ponedjeljak
Utorak
Srijeda
Četvrtak
Petak
Subota
Nedjelja
 
Otvoren natjeeaj za Uskrs fest 2019.
U emisiji Sacro ritam u eetvrtak 22. XI. Marija Husar Rimac otvorila je natjeeaj za Uskrs fest 2019.
Detaljan pregled članka
 
Kontakt:
Hrvatski Katolički Radio
Ksaverska cesta 12 A,
10000 Zagreb
tel:  (+385) 01 563 5100
pgm: (+385) 01 460 99 88
web: www.hkr.hr
e-mail: hkr@hkr.hr
Vjerski program:
vjerski@hkr.hr
Informativni program:
info@hkr.hr
Kulturni program:
kultura@hkr.hr
Glazbena redakcija:
glazbena@hkr.hr
Dječji program:
djeca@hkr.hr
Sustav "Prijatelji":
prijatelji@hkr.hr
Voditelji:
voditelji@hkr.hr
Tehnika:
tehnika@hkr.hr
 
Za emisije koje ste propustili poslušati, a nisu dostupne na stranici arhiva emisija, upit pošaljite na e-mail: nazahtjev@hkr.hr
 
Vijesti iz kulture Arhiva članaka
 
Izložba 'Okruženju usprkos' u Domu HDLU-a
[ 25.10.2018. ]

Skupnom Izložbom 'Okruženju usprkos', koja se otvara u petak, 26. listopada, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) obilježit ae 150. obljetnicu osnutka i 80 godina od izgradnje Doma HDLU. HDLU, danas najveae i najstarije umjetnieko udruženje, koje okuplja više od 1.900 likovnih i multimedijskih umjetnika iz cijele Hrvatske, priredio je u obljetniekoj godini prigodna predavanja, okrugle stolove i problemsku izložbu kao središnje doga?anje, kojoj je kustos povjesniear umjetnosti i kustos Branko Franceschi.

Izložba donosi 60-ak umjetniekih djela nastalih u svim medijima tijekom cijele povijesti Društva, a posu?ena su iz razlieitih institucija diljem Hrvatske te privatnih kolekcija, elanova HDLU.

Kao cilj izložbe iz HDLU-a istieu želju da se obilježi i promovira dugogodišnja uloga tog društva u umjetniekom, kulturnom i društvenom životu Hrvatske, predstavi istaknuta, ikoniena umjetnieka djela koja oblikuju recentnu hrvatsku umjetnost te napravi kritieki rezime umjetniekog stvaralaštva u Hrvatskoj u posljednjih 150 godina.

Po rijeeima kustosa Branka Franceschija, sraz vrhunske kreativnosti i nepovoljnog društvenog konteksta postavio se kao prirodno polazište izložbe o sto pedeset godina dugoj povijesti HDLU-a i osamdesetoj godišnjici izgradnje njegova sjedišta, zgrade Doma HDLU-a, eija sudbina u mnogoeemu može poslužiti kao metafora odnosa društva prema vrhunskom umjetniekom djelu.

'Predstavljeni umjetnieki radovi u sebi sublimiraju vrijeme i kontekst svog nastanka pa su se u kolektivnoj ili barem subjektivnoj kustosovoj memoriji ukotvili kao idealna predodžba o razdoblju svog nastanka', ustvrdio je u tekstu o konceptu izložbe.

Franceschi smatra da su se ti radovi pokazali 'kao intrigantni i nadahnjujuai odraz ili komentar referentne društvene zbilje, odnosno svojom formom ili sadržajem predstavljali su odmak u odnosu na promovirane estetske i društvene vrijednosti te u vrhunskim primjerima predstavljali su nagovještaj vremena koja dolaze'.

'Svojim postojanjem oni svjedoee o predvodniekoj ulozi umjetnika u konstituiranju predodžbe o vlastitom vremenu i artikulaciji smjernica za buduanost', istaknuo je.

Izložba funkcionira kao preplet triju linija priee o 'uspjehu usprkos okruženju nepovoljnom za njihov razvoj i realizaciju', a ta se tri narativa prožimaju i nadopunjavaju, prateai kružnu arhitekturu izložbenog prostora.

U središte paviljona, današnje Galerije Baeva smještena je 'Povijest Hrvata' Ivana Meštroviaa, autora Doma hrvatskih likovnih umjetnika i nekadašnjeg predsjednika Udruženja, kao podsjetnik na ondašnju prvu izložbu elanova

Društva i afirmacija autorove ambicije isticanja važnosti hrvatske kulturne i politieke samosvojnosti u središtu mikrokozmosa koji je sam osmislio.

Prva linija izložbe donosi izbor radova elanova HDLU-a od poeetaka do danas, a grupirani su tako da stvaraju asocijativna polja, dok se druga bavi poviješau zgrade i arhitekture Meštroviaevog paviljona kroz medij dokumentarne fotografije, dokumentarnog i animiranog filma te prostorno specifienih projekata i crteža.

Taj segment izložbe bit ae predstavljen kroz sva tri izložbena prostora unutar za ovu prigodu crtežom na zidu rekonstruiranih arhitektonskih elemenata zgrade na šest pozicija na kojima su po izvornoj arhitekturi bila vrata koja su me?usobno povezivala izložbene prostore.

Prikazivat ae se dokumentarni film Željka Seneeiaa po scenariju Branka Franceschija i Ivice Župana te animacije Darija Bardiaa, koje predstavljaju složenu povijest zgrade i trga te povijesne okolnosti koje su uvjetovale promjenu njihovog imena, odnosno, funkcije.

Treaa linija priee o razvoju HDLU-a i povijesti zgrade bit ae predstavljena uz pomoa vremenske legende postavljene na drvenom završetku parapeta Galerije PM.

Tri izložbene cjeline odgovaraju podjeli paviljona na tri izložbena prostora i referiraju se na položaj stvaralaštva unutar me?unarodne scene (Galerija Baeva), domaau povijest i sadašnjost (Galerija Prsten) te prostor osobnosti i vizije (Galerija PM).

Iz dugog popisa umjetnika koji su izlagali u Domu HDLU, popularnoj 'Džamiji', odabran je širok raspon generacija i medija u kojima su stvarali, od klasika do suvremenih autora.

Tu su Kosta Angeli Radovani, Ljubo Babia, Dario Badria, Vojin Bakia, Boris Buaan, Mato Celestin Medovia, Boris Cvjetanovia, Boris Demur, Marijan Detoni, Braco Dimitrijevia, Vladimir Dodig Trokut, Emilija Duparova, Dušan Džamonja, Eugen Feller, Ivana Franke, Igor Grubia, Ljubo Ivaneia, Sanja Ivekovia, Anto Jerkovia, Željko Jerman, Marijan Jevšovar, Ignjat Job, Leo Junek, Željko Kipke, Julije Knifer.

Izlažu i Zlatko Kopljar, Alem Korkut, Ivan Kožaria, Kristian Kožul, Miroslav Kraljevia, Ferdinand Kulmer, Andreja Kuluneia, Milena Lah, Branko Lepen, David Maljkovia, Antun Maraeia, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Ivan Mesek, Ivan Meštrovia, Kata Mijatovia, Marijan Molnar, Josip Franjo Mucke, Edo Murtia, Zoran Pavelia, Pavle Pavlovia, Ratko Petria, Ivan Picelj, Renata Poljak, Ivan Posavec, Ivo Režek, Željko Seneeia, Miljenko Staneia, Sandra Sterle, Mladen Stilinovia, Miroslav Šutej, Stipan Tadia, Ksenija Tureia, Marija Ujevia Galetovia, Josip Vaništa, Vladimir Varlaj, Zlatan Vehabovia, Milisav Vesovia.

Izložba ae biti otvorena do 9. prosinca. (Hina)

 
[ 2.11.2018. ] Revija lutkarskih kazališta u Rijeci
[ 25.10.2018. ] Izložba 'Okruženju usprkos' u Domu HDLU-a
[ 17.10.2018. ] Spomen-ploea Augustu Šenoi u Pragu
[ 11.10.2018. ] Predstavljen Hrvatski povijesni atlas
[ 10.10.2018. ] Retrospektiva Jadranke Fatur u MSU u Zagrebu
[ 3.10.2018. ] Retrospektiva Nevenke Arbanas u Kloviaevim dvorima
[ 1.10.2018. ] Cabanel i Bukovac u Umjetniekom paviljonu
[ 28.9.2018. ] U HAZU kolokvij 'Hrvatski književnici i Ovidije'
[ 27.9.2018. ] 200 Biblija na brojnim svjetskim jezicima
[ 20.9.2018. ] Izložba 'Egipat u Hrvatskoj'
[ 18.9.2018. ] Izložba 'Marin Getaldia – pogled u novo doba'
[ 17.9.2018. ] 48. Varaždinske barokne veeeri
[ 13.9.2018. ] 'Dnevnik iz tu?ine'
[ 12.9.2018. ] Najavljena 112. sezona osjeekog HNK-a
[ 10.9.2018. ] Djeeje vinkovaeke jeseni
[ 7.9.2018. ] Poeinju Vinkovaeke jeseni
[ 6.9.2018. ] Knjiga o Domovinskom ratu
[ 5.9.2018. ] Knjiga o slici Domovinskog rata u kazalištu
[ 4.9.2018. ] 'Pleterni ukras nekad i danas'
[ 3.9.2018. ] Kartografska baština u Kneževu dvoru u Dubrovniku
 
 
Sveti Andrija
'Prvopozvani', prvi je krenuo za Isusom, kojem je doveo i svoga brata Petra.
Detaljan pregled članka
 
Kako treba oprostiti?
Autor: vle. Silvio Španjia
Detaljan pregled članka

Na web stranicama HKR-a najčeše
čitam vijesti
preslušavam program iz Arhiva
pretražujem raspored programa
slušam program "uživo"
čitam najave emisija
tražim kontakt informacije
Pregled statistike ankete